Trump, Dodik i Južna interkonekcija: Američki novinar iznio teške tvrdnje o pozadini projekta
Američki novinar Charles Kennedy tvrdi da se promjena politike administracije Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini sve više povezuje s energetskim i poslovnim interesima oko projekta Južne interkonekcije. Američki novinar Charles Kennedy objavio je na portalu OilPrice…

Foto: izvorni medij
Američki novinar Charles Kennedy tvrdi da se promjena politike administracije Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini sve više povezuje s energetskim i poslovnim interesima oko projekta Južne interkonekcije. Američki novinar Charles Kennedy objavio je na portalu OilPrice opsežnu analizu u kojoj tvrdi da je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa od druge polovice 2025.
počela mijenjati dugogodišnji pristup prema Bosni i Hercegovini , a u središte tih promjena stavlja projekt Južne plinske interkonekcije. Kennedy smatra da Washington želi osigurati dopremu američkog LNG-a preko Hrvatske , ali istodobno problematizira ulogu privatne tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC, povezane s osobama bliskima Trumpu. U tekstu navodi kako cijeli proces otvara pitanja transparentnosti, sukoba interesa i načina na koji je ta tvrtka uključena u strateški energetski projekt.
Od druge polovice 2025. godine Trumpova administracija počela je razgrađivati ključne elemente dugogodišnje američke politike prema Bosni i Hercegovini, a u pozadini je želja za plinovodom iz Hrvatske kojim bi se dopremao američki LNG. Od ukidanja sankcija Dodiku do novog modela Južne interkonekcije Jedan dio Kennedyjeve analize odnosi se na Milorada Dodika .
Autor tvrdi da je Republika Srpska angažirala lobističku tvrtku RRB Strategies, koju vodi bivši guverner Illinoisa i Trumpov saveznik Rod Blagojevich , među ostalim i radi lobiranja za ukidanje američkih sankcija dužnosnicima Republike Srpske.
State Department pojasnio zašto su ukinute sankcije Dodiku i njegovim suradnicima Kennedy navodi i ulogu bivšeg Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna , čiji je zadatak preko druge organizacije uključivao povezivanje Dodika s političkim i utjecajnim osobama u Washingtonu. Autor podsjeća kako je američko Ministarstvo financija u listopadu 2025. najprije skinulo sa sankcijske liste četvoricu Dodikovih suradnika, a potom i Dodika, članove njegove obitelji te veći broj povezanih osoba i tvrtki.
Nedugo nakon toga, 20. studenoga 2025., otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel sastao se s čelnicima pet najvećih političkih stranaka u Federaciji BiH i predstavio novi model Južne interkonekcije prema kojem bi američka privatna tvrtka razvijala, gradila i upravljala plinovodom. Prema Kennedyjevim navodima, politički čelnici načelno su prihvatili prijedlog, a samo četiri dana poslije u saveznoj državi Wyoming registrirana je tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC .
AAFS i pitanje transparentnosti Kennedy posebno problematizira činjenicu da AAFS, prema njegovim navodima, nema prethodno iskustvo u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata. Tvrdi da bi njegova uloga bila osiguravanje koncesije i financiranja, dok bi projektiranje, izgradnja i upravljanje bili povjereni drugim tvrtkama. U tom kontekstu spominje se i Bechtel kao mogući izvođač radova, no Kennedy ističe da nije objavljen konačni ugovor o izgradnji.
Američki gigant stigao u BiH: Donose li Bechtel i Trump kraj ruskom plinu? Autor također navodi kako nisu javno poznati svi vlasnici AAFS-a, izvori financiranja, budući izvođači ni konačna struktura projekta. Netransparentnost seže mnogo dalje od samog vlasništva nad AAFS-om. Nije javno poznato tko sve stoji iza tvrtke, odakle dolazi cjelokupno financiranje, tko će izvoditi radove niti koliki će dio vrijednosti projekta pripasti AAFS-u i njegovim dioničarima.
Kennedy tvrdi kako nije proveden konkurentski natječaj kojim bi se AAFS usporedio s drugim zainteresiranim tvrtkama prema tehničkom iskustvu, financiranju, ponuđenim izvođačima i uvjetima projekta. Bekan kao veza s domaćim političkim i poslovnim krugovima Poseban dio teksta posvećen je sarajevskom poduzetniku Ameru Bekanu , kojeg Kennedy opisuje kao lobista s vezama u političkim i poslovnim krugovima.
Prema njegovim tvrdnjama, Bekan je u američki projekt uključen preko Trumpova osobnog odvjetnika Jesseja Binnalla i Joea Flynna , brata Michaela Flynna. Južna interkonekcija do kraja 2027. godine? Joseph Flynn otkrio ključne uvjete za realizaciju Kennedy navodi kako Binnall i Flynn pripadaju među poznate vlasnike AAFS-a, dok identitet svih ostalih dioničara nije objavljen. Autor također ističe kako je prvotni model Južne interkonekcije godinama razvijan između BH Gasa i hrvatskog Plinacra , koji su još 2017.
potpisali sporazum o suradnji. Prema prvotnom modelu, BH Gas trebao je razvijati i upravljati bosanskohercegovačkim dijelom, a Plinacro hrvatskim. Interesi se proširili i na elektrane i zračne luke Prema Kennedyju, ukupna vrijednost projekata koje AAFS razmatra u BiH doseže oko 1,5 milijardi eura . Osim Južne interkonekcije, autor navodi planove povezane s trima plinskim elektranama te mogućim koncesijama nad zračnim lukama u Sarajevu i Mostaru .
Za sarajevsku zračnu luku, prema njegovim navodima, predložena je 30-godišnja koncesija s mogućnošću dodatnog produljenja, dok je i za Mostar spominjan model koncesije na 30 godina. Kennedy ističe kako se AAFS u svega nekoliko mjeseci od novoosnovane tvrtke prometnuo u potencijalnog investitora u strateške energetske i infrastrukturne projekte u BiH.
Schmidt, državna imovina i OHR Autor zatim povezuje projekt Južne interkonekcije s pitanjem državne imovine , navodeći da dio planirane trase prolazi preko zemljišta čiji pravni status još nije konačno riješen. Kennedy tvrdi kako je tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt bio prepreka rješenju koje bi, prema njegovoj interpretaciji, istodobno otvorilo prostor za realizaciju plinovoda i omogućilo Republici Srpskoj veću kontrolu nad državnom imovinom na njezinu području. Podsjeća da je Schmidt 2022.
godine suspendirao zakon Republike Srpske o državnoj imovini, zastupajući stajalište da je pitanje raspolaganja državnom imovinom u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Kennedy tvrdi da je Schmidt u svibnju 2026. podnio ostavku nakon snažnog američkog pritiska, nakon čega se otvorilo pitanje njegova nasljednika. SAD je podržao talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija , dok su Francuska, Njemačka i Velika Britanija podržavale francuskog diplomata Renéa Troccaza.
Schmidt: Podnio sam ostavku pod pritiskom Trumpove administracije Nakon što nije postignut dogovor o novom visokom predstavniku, dužnost je privremeno preuzeo Louis Crishock . Kennedy upravo pitanje državne imovine smatra jednim od ključnih elemenata nastavka realizacije Južne interkonekcije.
Kennedy: Strategija prema Dodiku mogla bi se vratiti Washingtonu U završnom dijelu analize Kennedy tvrdi da je Trumpova administracija pogrešno procijenila da će nakon političke rehabilitacije moći kontrolirati Dodikove poteze. Navodi kako je Dodik nakon ukidanja sankcija ponovno govorio o secesiji, osporavao odluke Ustavnog suda BiH , tražio odlazak visokog predstavnika te nastavio odnose s Rusijom i Gazpromom.
Autor zaključuje kako bi upravo takav razvoj događaja mogao postati problem za američku strategiju koja Južnu interkonekciju predstavlja kao način smanjenja ovisnosti BiH o ruskom plinu. Riječ je o Kennedyjevoj analizi i interpretaciji političkih i poslovnih procesa u BiH, a dio tvrdnji koje iznosi temelji se na njegovu povezivanju niza događaja, lobističkih aktivnosti i poslovnih poteza. Izvorni tekst objavljen je na OilPriceu 12. kolovoza 2026. godine.
(www.jabuka.tv | Foto: Ilustracija/Pixsell) The post Trump, Dodik i Južna interkonekcija: Američki novinar iznio teške tvrdnje o pozadini projekta first appeared on Jabuka.tv .
Izvor: Jabuka.tv ↗