Objavljena pisana presuda u slučaju Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine

Nakon što su 25. juna ove godine na javnoj raspravi izneseni zaključci presude Velikog vijeća kojom je odbačena tužba za diskriminaciju Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava objavio je kompletan pisani tekst u kome se navodi da je apelant prekršio granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema Sudu.

Slaven Kovačević se žalio da su izborna pravila za Dom naroda i Predsjedništva BiH diskriminatorna jer mu, zbog etničke pripadnosti i mjesta prebivališta, nisu omogućila da glasa za kandidate po svom izboru na izborima 2022. godine. U vezi s Predsjedništvom, Sud je zaključio da nije dokazano da je Kovačević bio žrtva diskriminacije, jer su birači iz oba entiteta jednako zastupljeni i jednako spriječeni da glasaju izvan svog entiteta, navodi se u presudi.

Većinom glasova, Sud je utvrdio da je Kovačević tokom postupka iznio neosnovane i uvredljive optužbe na račun sudija, bivšeg predsjednika Suda, agenata Vlade BiH i Visokog predstavnika. Time je, prema Sudu, prešao granicu dopuštene kritike i pokazao nepoštovanje prema instituciji kojoj se obratio. Sud je prihvatio prigovor Vlade na prihvatljivost podneska, smatrajući da je podnosilac zloupotrijebio pravo podnošenja zahtjeva i da nije imao status oštećenog.

Posebno je utvrđeno da su zahtjevi podnosioca imali za cilj izmjenu ustavne i izborne strukture Bosne i Hercegovine – navodno u općem javnom interesu – a ne zaštitu njegovih individualnih prava zajamčenih konvencijom i njenim protokolima. Sud je naglasio da izborni sistem u BiH proizlazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i da reflektuje entitetsku strukturu. Nejednakosti koje je isticao nisu se odnosile na njega lično, niti je dokazao konkretan negativan efekat na njegovo pravo glasa.

Većinom glasova sudija, Sud je ocijenio i da Kovačević nije dokazao da je lično diskriminisan. Njegova žalba je u suštini bila zahtjev za promjenu izbornog i ustavnog sistema BiH u cjelini – uvođenje jedinstvene izborne jedinice, a ne zaštita individualnih prava. U zaključku je navedeno da je aplikacija odbačena kao nedopuštena jer je došlo do zloupotrebe prava na individualnu aplikaciju, kao i da podnosilac nije imao status žrtve diskriminacije.

Ranijom presudom je Evropski sud za ljudska prava odlučio da je Bosna i Hercegovina prekršila zabranu diskriminacije iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. Krajem augusta 2022. godine Slaven Kovačević je podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava u kojoj je objasnio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih kriterija, koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamenta BiH i Predsjedništvo BiH, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru.

On je u obrazloženju naveo da za člana Predsjedništva iz reda Srba mogu glasati samo građani s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok su narodi u Federaciji ograničeni na izbor Bošnjaka i Hrvata, te da se građani iz reda Ostalih ne mogu ni kandidovati. Nakon godinu dana odlučivanja, Sud je utvrdio da trenutni politički sistem daje prednost etničkoj zastupljenosti u odnosu na političke, ekonomske, društvene, filozofske i druge faktore, što pojačava etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski karakter izbora.

“Konstitutivni narodi očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu”, navedeno je u ranijoj presudi.

Izvor: Fokus ↗