Nakon što se provalio u debati, naučimo Konakovića šta je laicizam: Piše čak i na Wikipediji
U političkom duelu s Harisom Zahiragićem predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u jednom trenutku pokušao je svog sagovornika korigirati opaskom: „To je laicizam što vi tvrdite“, misleći očigledno da je laicizam isto što i laički govor.…

Foto: Wikimedia / Wikipedia
U političkom duelu s Harisom Zahiragićem predsjednik Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u jednom trenutku pokušao je svog sagovornika korigirati opaskom: „To je laicizam što vi tvrdite“, misleći očigledno da je laicizam isto što i laički govor. Problem je što laicizam ne znači ono što Konaković misli da znači. Laicizam ima prilično jasno političko i pravno značenje, a Konakoviću za provjeru nije potrebna ni ozbiljnija literatura iz političke teorije.
Dovoljna je, igrom slučaja, čak i Wikipedia za koju je kazao da mu je omiljeni izvor sticanja znanja. Na Wikipediji se laicizam definira kao pravni i politički model zasnovan na strogoj odvojenosti religije i države. Pojam je posebno vezan za francusku tradiciju laïcité, odnosno princip prema kojem država treba biti neutralna prema religijskim zajednicama, bez državne religije i bez institucionalne dominacije crkve ili druge vjerske zajednice nad državom.
Drugim riječima, laicizam nije sinonim za ateizam, nije oznaka za čovjeka koji „ne voli vjeru“, niti se njime opisuje svaka tvrdnja da vjerska pravila ne trebaju automatski postati državni zakoni. U političkoj teoriji riječ je prvenstveno o uređenju odnosa države i religijskih institucija. Čovjek u laičkoj državi može biti duboko religiozan, političar može javno govoriti o svojoj vjeri, a građani mogu slobodno organizirati vjerski život.
Suština je da država svoju vlast i pravo ne izvodi iz autoriteta određene religijske zajednice. Čak i literatura Akademije nauka i umjetnosti BiH pravi važnu distinkciju, navodeći da se laicizam odnosi na demokratsku državu, a ne na njene građane, te da ne znači nužno isključivanje religije, nego promjenu njene institucionalne uloge u odnosu prema državi. Posebno je zanimljivo što se u ovoj priči pojavljuje upravo Wikipedia. Konaković je, naime, još 2021.
godine u jednoj političkoj raspravi kao argument koristio tvrdnju da pojam „legitimno“ navodno „ne postoji ni na Wikipediji ni na drugim jezicima“. Nakon reakcija javnosti sam je priznao da mu je „ubacivanje Wikipedije u kontekst“ bilo među većim gafovima. Četiri godine kasnije Wikipedia mu, eto, može poslužiti u obrnutom smjeru – ne kao politički argument, nego kao najkraći mogući kurs iz značenja riječi koju koristi.
Jer prije nego što sagovorniku u televizijskom duelu samouvjereno objasnite da je nešto „laicizam“, nije loše prvo provjeriti šta laicizam zapravo znači. U ovom slučaju lekcija je besplatna, dostupna online i, što je za Konakovića možda posebno praktično – nalazi se baš na Wikipediji.
Izvor: Dnevni avaz ↗