"Kako je opljačkan SOKO?": Zdenko Lučić prozvao Dragana Čovića zbog privatizacije firme.

Zdenko Lučić objavio je na Facebooku opširan tekst u dva dijela pod naslovom "Kako je opljačkan SOKO i ko su vlasnici – čuvari opljačkanog blaga?", u kojem je iznio niz ozbiljnih optužbi na račun Dragana Čovića i osoba koje dovodi u vezu s privatizacijom nekadašnjeg mostarskog industrijskog giganta. SOKO Mostar je bio jugoslavenski i proizvođač borbenih aviona i helikoptera sa sjedištem u Mostaru.

Kompanija je bila zadužena za serijsku proizvodnju brojnih vojnih letjelica za Jugoslovensku ratnu avijaciju U objavi Lučić navodi da slučaj SOKO ne predstavlja samo primjer neuspjele privatizacije, već, kako tvrdi, model političkog i ekonomskog preuzimanja imovine , radničkih prava i javnih resursa.

Posebno se osvrće na proces podjele nekadašnjeg preduzeća na više manjih firmi, za koji smatra da je planski proveden kako bi se oslabila pozicija radnika i sindikata te otvorio prostor za privatizaciju vrijedne imovine . Prema njegovim tvrdnjama, kompleks SOKO prostirao se na oko 450.000 kvadratnih metara zemljišta, uz više od 122.000 kvadratnih metara proizvodnih i poslovnih objekata.

Lučić tvrdi da je vrijednost te imovine u zvaničnim procjenama bila znatno umanjena, navodeći da je stvarna vrijednost bila višestruko veća od procijenjene. On dalje tvrdi da je model privatizacije podrazumijevao preuzimanje zemljišta i objekata po niskim cijenama, nakon čega su ih, prema njegovim navodima, javna preduzeća i institucije kasnije otkupljivali ili iznajmljivali po višestruko višim iznosima.

Takav način poslovanja Lučić opisuje kao "pljačku naroda", ističući da su najveću cijenu platili radnici, borci i građani koji su godinama stvarali ovo preduzeće. U tekstu se spominje više osoba iz političkog, poslovnog i institucionalnog života . Lučić tvrdi da su pojedini akteri imali različite uloge, od političke podrške i institucionalne zaštite do učešća u procjenama vrijednosti imovine, privatizacijskim odlukama i kasnijem upravljanju nekretninama.

U drugom dijelu objave autor se osvrće i na aktuelne političke i ekonomske prilike, spominjući BHANSA-u, Elektroprivredu HZ HB, Eronet, solarne projekte i javna preduzeća. Prema njegovim tvrdnjama, isti obrazac političkog utjecaja i kontrole nad javnim resursima prisutan je i danas. Lučić zaključuje da slučaj SOKO , prema njegovom mišljenju, nije samo pitanje prošlosti , već primjer modela koji je, kako navodi, oblikovao političku i ekonomsku moć u Hercegovini.

Tvrdi da su radnici ostali bez radnih mjesta i imovine, dok su nekadašnji proizvodni pogoni pretvoreni u poslovne prostore od kojih korist imaju pojedinci. Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram , kao i putem našeg Viber Chata.

Izvor: Radio Sarajevo ↗