DARIJANA FILIPOVIĆ ZA VEČERNJI LIST: Vrijeme je da ravnopravnost Hrvata u BiH postane standard, a ne tema svake nove krize

Kampanja za Opće izbore u BiH koji se održavaju 4. listopada počela je prije nekoliko dana. Kandidati od ranije poznati, strategije otkrivene, slogani predstavljeni... Kandidatkinja HDZ-a BiH, najveće hrvatske stranke, za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Darijana Filipović u intervjuu za Večernji list govori o izbornoj utrci, borbi za ravnopravnost, važnosti legitimnog predstavljanja, razvoju zemlje, mladima... budućnosti BiH.

Večernji list: Bosna i Hercegovina ulazi u još jedne opće izbore s gotovo istim političkim prijeporima koji je prate godinama. Koji su, prema vašem mišljenju, ključni problemi države koji se nakon 4. listopada moraju početi rješavati ako želimo izbjeći nove zastoje, blokade i političke krize te omogućiti napredak zemlje? Darijana Filipović: Prioritetna zadaća svih nas treba biti stabilizacija situacije i odnosa unutar Bosne i Hercegovine.

Kada se ljudi i narodi osjećaju poštovano i sigurno u svojim pravima, postoji prostor za povjerenje. Kada postoji povjerenje, postoji i stabilnost. A tek stabilna zemlja može ozbiljno razgovarati o razvoju, investicijama i budućnosti svojih ljudi. Preduvjet za sve je, dakle, poštivanje izborne volje sva tri konstitutivna naroda, a potom i otklanjanje svih zapreka na našem europskom putu kao strateškom cilju.

Na principima ravnopravnosti naroda moramo postići minimum suglasnosti o pitanjima koja se tiču svih nas i upravo je uspostava nove vlasti dobra prilika za to. Trebamo učiniti sve da odmah nakon izbora u listopadu dobijemo funkcionalne institucije, ojačamo međusobno povjerenje i ubrzamo integraciju BiH u Europsku uniju. Umjesto priče o problemima trebamo stvarati i nuditi rješenja. Svaki početak je prilika pa to vrijedi i za ove izbore.

Večernji list: Daytonski mirovni sporazum zaustavio je rat i postavio temelje današnje BiH, ali već dugo slušamo kako postojeći sustav nije dovoljno funkcionalan. Treba li Bosni i Hercegovini ustavna reforma i, ako treba, u kojem smjeru bi ona po vama trebala ići? Darijana Filipović: Potrebu za ustavnom reformom trebamo svi u BiH prepoznati i željeti. Ona mora i može biti jedino rezultat unutarnjeg političkog dogovora i konsenzusa.

Naravno, ni ja osobno ni hrvatski politički predstavnici u BiH koje predvodi HDZ BiH nismo zadovoljni postojećim ustavnim rješenjima. Poglavito jer se neka od njih konstantno koriste za uskraćivanje i oduzimanje prava Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu u BiH. Stoga je i naša borba za ravnopravnost ujedno poziv na poboljšanje svih politika, zakona i propisa, od Ustava kao najvišeg akta do pojedinačnih odluka i praksi.

Ustavna reforma, ako bi do nje došlo, morala bi ići u pravcu jačanja nacionalne ravnopravnosti i izgradnje funkcionalne države koju će svi osjećati podjednako svojom. Pri tomu naglašavam da društvene različitosti i njihovo odgovarajuće uređenje kroz Ustav i izborno zakonodavstvo ne predstavljaju produbljivanje podjela, nego su upravo važan preduvjet za izgradnju funkcionalnije, stabilnije i dugoročno održive BiH.

Mi se zalažemo za racionalnije uređenu državu, ustrojenu u skladu s načelima federalizma i konsocijacijske demokracije uz dosljednu operacionalizaciju temeljnog načela iz preambule Daytonskog ustava o konstitutivnosti naroda. Nastavit ćemo se dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela, a to znači i odlučno suprotstavljanje svim inicijativama koje za cilj ili posljedicu imaju dekonstituiranje hrvatskoga naroda u BiH.

Odlučno ćemo se protiviti modelima lažnog "građanskog univerzalizma", koji se u praksi često očituju kao oblik nacionalizma najbrojnijeg naroda. Večernji list: Jedno od pitanja koje godinama opterećuje odnose u Federaciji BiH jest izborno zakonodavstvo, odnosno odnos između načela legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građanskog načela. Vidite li prostor za kompromis koji bi mogao biti prihvatljiv Hrvatima, Bošnjacima i Srbima i što bi on konkretno podrazumijevao?

Darijana Filipović: Predugo dokazujemo nešto što bi u svakoj demokraciji trebalo biti normalno – da hrvatski glas vrijedi jednako. Hrvatski narod mora imati jednaka politička prava kao druga dva konstitutivna naroda i pravo slobodno izabrati svoje legitimne predstavnike. Ne tražimo privilegij. Tražimo ono što nam pripada. Tu političku borbu moramo dobiti i učiniti da ravnopravnost konačno postane standard.

Legitimno predstavljanje je ključ stabilnosti i budućnosti BiH, a ne politički pamflet, kako to neki žele prikazati. Zato hrvatski politički predstavnici u vlasti svih ovih godina uporno inzistiraju na rješavanju ovog važnog pitanja. U nekoliko smo navrata, uz pomoć međunarodnih prijatelja, bili blizu rješenja za izbornu reformu kojom bi se skinuo jedan veliki teret s međunacionalnih odnosa u BiH. Nažalost, nedostajalo je malo političke hrabrosti i volje da se ti procesi dovedu do kraja.

No ne smijemo i ne možemo odustati jer bez nacionalne ravnopravnosti kroz legitimno predstavljanje nema stabilizacije odnosa u BiH. Ali, ponavljam, ni budućnosti. Od naših partnera očekujemo da prihvate ono što je Ustav BiH predvidio, a to su Predsjedništvo BiH i domovi naroda na državnoj i federalnoj razini kao institucije vlasti u kojima se osigurava i štiti legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.

Večernji list: Građanima su političke i nacionalne teme važne, ali ih možda još neposrednije pogađaju cijene, plaće, mirovine, odlazak mladih i nedostatak radne snage. Što bi, prema vašem mišljenju, trebali biti ključni gospodarski i socijalni prioriteti Bosne i Hercegovine u razdoblju od 2026. do 2030. godine i što s pozicije člana Predsjedništva možete učiniti kako biste pomogli njihovu ostvarivanju? Darijana Filipović: Ljudi od politike s pravom očekuju rezultat koji mogu osjetiti u vlastitom životu.

Koliko čekaju liječnika. Mogu li dostojanstveno živjeti od svoga rada. Kakvu mirovinu imaju njihovi roditelji. Imaju li njihova djeca kvalitetnu školu i priliku za posao. Može li mlada obitelj planirati budućnost ovdje. To su pitanja na koja politika mora davati konkretne odgovore. Jasno je kako ta pitanja konkretno nisu u nadležnosti Predsjedništva BiH, ali to ne znači da kao članica Predsjedništva ne mogu i neću inicirati, nastojati pomoći ili potaknuti neka rješenja.

Mnoga od pitanja koja ste pobrojali u nadležnosti su entiteta i županija pa i lokalne razine vlasti. Neću se libiti koristiti svoj utjecaj da ohrabrim i potičem konkretna rješenja osluškujući što naše ljude tišti. Zato i ističem da je vrijeme da ravnopravnost hrvatskog naroda konačno postane standard i da svu svoju političku snagu možemo usmjeriti na ono zbog čega ljudi ostaju ovdje: posao, zdravstvo, škole, sigurnost i budućnost naše djece.

Branitelji su sačuvali naš životni prostor, a obveza moje generacije je osigurati uvjete da ljudi na tom prostoru žele ostati, stvarati, raditi i zasnivati obitelji. Svako mjesto u kojem ljudi mogu ostati živjeti, raditi i podizati svoju djecu pobjeda je za cijeli hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Ekonomist sam po struci i to mi je profesionalni interes. Svjesna sam da je za ostanak mladih, socijalnu i mirovinsku politiku potrebno jako i razvijeno domaće gospodarstvo.

Kao članica Predsjedništva na gospodarstvo mogu djelovati kroz međunarodnu suradnju i kroz stvaranje povoljnijeg okruženja unutar BiH. Sa svojim timom pokrenut ću niz novih inicijativa koje se tiču razvoja i jačanja domaćeg gospodarstva. Ali to ću raditi s vladama koje će biti formirane nakon izbora jer želim da se sve radi po pravilima i s onima koji za njih imaju nadležnost. Večernji list: Bosna i Hercegovina formalno je na europskom putu, ali proces napreduje sporije nego što bi mnogi željeli.

Gdje vidite najveću domaću odgovornost za taj zastoj i što je realno moguće napraviti u iduće četiri godine kako bi članstvo u Europskoj uniji bilo konkretizirano? Darijana Filipović: Ako doista želimo biti dio europske obitelji, kao što svi tvrdimo, trebamo djelovati u tom pravcu i odgovornost je na svima nama. Hrvatska politika u BiH tu je najkonkretnija bila i proteklih godina, a bit će i ubuduće. Predvodili smo i predvodimo europski put BiH i to jasno i konkretno, ne deklarativno kao neki.

Skoro svi dosadašnji rezultati u procesu europskih integracija ostvareni su zahvaljujući kadrovima i politikama HDZ-a. Neki drugi kalkuliraju na tom putu. Za nas članstvo BiH u EU nema alternativu i nismo europski put koristili za unutarnje političke igre. Mi kao demokršćanska stranka živimo europske vrijednosti, pokazujemo to i kroz članstvo u EPP-u, blisku suradnju s Vladom Republike Hrvatske koja je najveći zagovornik europske budućnosti BiH na međunarodnoj sceni.

Osobno ću i kao članica Predsjedništva BiH inzistirati na što bržem ispunjavanju uvjeta za članstvo jer to je naša generacijska zadaća. Znam da ima i onih kojima to ne odgovara jer u europskoj BiH nema mjesta kršenju i uzurpaciji tuđih prava, zloporabi propisa i institucija.

Večernji list: Svijet ulazi u razdoblje sve većih geopolitičkih potresa – rat u Ukrajini traje, odnosi SAD-a i Europe se mijenjaju, a sukobi Izraela, Irana i SAD-a te kriza oko Hormuškog tjesnaca pokazuju koliko se sigurnosne krize brzo prelijevaju i na gospodarstvo i cijene energenata. Gdje u takvim okolnostima treba biti pozicionirana Bosna i Hercegovina i može li voditi ozbiljnu vanjsku politiku dok o ključnim svjetskim pitanjima unutar zemlje često nema ni minimuma konsenzusa?

Darijana Filipović: Mi kulturološki, geografski i geopolitički pripadamo Zapadu, a činjenica da je strateški cilj BiH članstvo u EU jasno govori da i našu vanjsku politiku trebamo usklađivati s europskom. Bosna i Hercegovina, kao europsko društvo, mora biti u potpunosti, isključivo i trajno usidrena u zapadnim tekovinama te pripadajućim vrijednostima i prioritetima njihova djelovanja. To ne isključuje suradnju sa svim drugim važnim čimbenicima u današnjem svijetu.

Dakako, svjesni smo i naše realne snage i uloge i upravo to nas treba motivirati da se dogovaramo i tražimo minimum suglasnosti o ključnim vanjskopolitičkim temama. Svjedoci smo da to danas nije slučaj i zbog toga ću kao članica Predsjedništva BiH imati jasan stav o svakom vanjskopolitičkom pitanju, ali istodobno tragati za dogovorom i konsenzusom koji ovo tijelo kolektivne vlasti mora imati.

Ipak, važno je istaknuti da se sigurnost BiH ne može promatrati samostalno od njezina šireg regionalnog, europskog i globalnog prostora. Poštujući potrebu postizanja unutarnjeg konsenzusa o konačnoj odluci pridruživanja Sjevernoatlantskom savezu, članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u ostaje prioritetni cilj HDZ-a BiH i mene osobno, uz istodobno i potpuno usuglašavanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

Kroz dugogodišnju prisutnost i suradnju u BiH NATO je značajno pridonio izgradnji nadležnih institucija, osobito Oružanih snaga BiH. Taj se doprinos posebno očituje kroz stalni razvoj i unaprjeđenje interoperabilnosti s NATO-om u vojnim i obrambenim područjima. U konačnici, zašto ne reći i da je nama kao Hrvatima u BiH važno biti pod istim sigurnosnim kišobranom s Hrvatskom. To je ono što nam osigurava NATO savez kao i dalje najpoželjniji političko-vojni, pa time i sigurnosni savez na svijetu.

Večernji list: Jeste li zato pred sami početak predizborne kampanje putovali baš u Washington? Je li to poruka biračima, ali i drugim političkim akterima u BiH kakvu politiku planirate provoditi kao članica Predsjedništva BiH? Darijana Filipović: Moja odgovornost i obveza je konkretnim susretima i kontaktima na međunarodnoj sceni raditi na ispunjenju ciljeva koje promoviramo. U tom svjetlu treba promatrati i moj odlazak u Washington i važne razgovore koje sam imala tamo.

Od Bijele kuće preko State Departmenta do Ministarstva energetike imala sam prigodu prezentirati što hrvatski narod u BiH želi i što očekuje. Nažalost, zbog dugogodišnje uzurpacije hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH, a time i u diplomatskoj mreži, moramo tražiti načine kako da se naš glas čuje na važnim svjetskim adresama, posebno na Zapadu prema kojem smo strateški orijentira

Izvor: Večernji list ↗